advertisement
Pretplati se na vesi RSSrss
Alati Vesti: LICENCA | EMAIL | ŠTAMPA | Alati korisnika: | POSALJI PRIMEDBU | Podeli

U Matici srpskoj izložba o Antonu Čehovu


Poslednja izmena: Friday, 12 March, 2010 | Kategorija: Kultura       Komentari0
Autor: Tanjug

U Matici srpskoj izložba o Antonu Čehovu thumbnail

Povodom 150 godina od rođenja ruskog pripovedača i dramskog pisca Antona Pavloviča Čehova (1860-1904) Biblioteka Matice srpske priredila je izložbu koja traje od danas do 16. aprila.

Postavkom su obuhvaćena mnogobrojna izdanja Čehovljevih pripovedaka i drama, kao i izbor literature o njegovom životu i stvaralaštvu.

U pratećem katalogu izložbe navedeni su izvodi tekstova koje su o Čehovu napisali Olga L. Kniper, Lav N. Tolstoj, Konstantin S. Stanislavski, Ivan A. Bunjin, Maksim Gorki, Aleksandar I. Kuprin, Vladimir Nabokov, Viktor Šklovski, Tomas Man, Isidora Sekulić, Simo Matavulj, Velibor Gligorić, Jovan Hristić, Zoran Božović, Milosav Babović, Mihajlo Pantić, Nikita Milivojević i Žan Vilar.

Čehov je rođen 1860. godine u ukrajinskom gradu Taganrogu. Prvu zbirku pripovedaka, "Melpomenine bajke", objavio je 1884. godine, a četiri godine kasnije dodeljena mu je Puškinova nagrada. Rano oboleo od tuberkuloze i život je praktično proveo po banjskim lečilištima širom Rusije i Evrope. Umro je 1904. u nemačkom sanatorijumu Badenvajler.

Čehov se smatra piscem koji je u svom opusu ustanovio gotovo sve oblike modernog kratkog pripovedanja. Napisao je više od 500 humoreski, anegdota, crtica, kratkih priča i novela, lirskih drama i jednočinki, kojima je, kako u izboru i građenju likova, tako i u koncipiranju i tretiranju fabule, napravio veliki zaokret u ruskoj literaturi.

Njegove pripovetke (Stepa, Čovek u futroli, Dama s kučencetom, Činovnikova smrt, Paviljon br. 6 i dr.) ubrajaju se u sam vrh svetske književnosti, a “Galeb”, “Ujka Vanja”, “Tri sestre” i “Višnjik” i danas su među najigranijim dramama na svetskim pozornicima.

© FutogINFO Web Portal

Ova vest je zatvorena za komentarisanje.
Napomena: Sve vesti, starije od mesec dana, nije moguće komentarisati. Molimo Vas, imajte u vidu da su svi komentari, objavljeni na portalu FutogINFO, u skladu sa uslovima korisćenja.
Povratak na Vrh